Dana 7. ožujka 2019. Savez udruga osoba s intelektualnim teškoćama je organizirao Konferenciju u prostorima Doma invalida (HVIDRA) u Zagrebu za sve udruge članice Saveza i predstavnike institucija: MIOR-a, Uprave za tržište rada i zapošljavanje, Ured pravobraniteljice, saborske zastupnike, predstavnike iz Slovenije, Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Zavoda za vještačenje, Udrugu za promicanje inkluzije, SOIH i URIHO. Udrugu „Sunce“ Varaždin zastupala je na Konferenciji Sunčana Kovačić.
Cilj ove Konferencije bio je podignuti svijest društvene zajednice o važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom i zakonski okvir, te mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u RH sukladno postojećim Zakonima i Pravilniku. Stručnjaci su u izlaganjima upozoravali na složeni, komplicirani sustav zapošljavanja kroz koji prolazi poslodavac i osoba s invaliditetom, što umanjuje učinkovitost njihova zapošljavanja.
Članak 3. Pravilnika o zapošljavanju osoba s invaliditetom napominje sljedeće:
– Obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: obveznik) je svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika.
– Obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom na način da:
– Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, dužan je mjesečno, prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu. Ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prati Zavod.
Takav sistem i zakon omogućavaju izbjegavanje poslodavaca da zaposle osobe s invaliditetom. U 2018. godini od ukupnog broja zaposlenih osoba s inveliditetom, 32 % bile su osobe s intelektualnim oštečenjem.
Mirjana Jakovčev predsjednica Saveza napomenula je kako za ovu vrstu invaliditeta potreban je obučeni radni asistent, i naglasila da u segmentu njihova zapošljavanja veliku ulogu imaju udruge. 32 udruge članice Saveza daju usluge socijalne skrbi, a u klupskim aktivnostima organiziraju različite radionice sa jednostavnim zanimanjima, što bi se moglo smatrati kao priprema za otvoreno tržište rada.
Zrinka Špoljarić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava napominje kako je u prošloj godini RH osigurala 101 milijun kuna za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Mira Pekeč-Knežević zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u svom izlaganju napominje da oko 60% poslodavaca koji imaju zakonsku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom to ne čine, već plaćaju naknadu za nezapošljavanje, iako u praksi osobe s invaliditetom mogu biti iznimno dobri radnici. Radi se naime o velikim sredstvima koja se zatim usmjeravaju na poticaje ili profesionalnu rehabilitaciju.
prof.dr.sc. Danijela Bratković iznjela je vrlo dobro iskustvo zapošljavanja u Varaždinskoj Calcedoniji a nositelj projekta je fakultet. Dobrobit od zapošljavanje je višestruka za poslodavca i lokalnu zajednicu. Naime učinci zapošljavanja pokazuju visoku razinu ekonomske, sociološke i psihološke dobrobiti za sve korisnike. Zaposlene su 93 osobe od mogućih 104. Poslodavac uviđa da osobe s invaliditetom nemaju sustavnu podršku kao što je njegovo iskustvo u Italiji. I dok se mnogo govori formalno o zakonskim pogodnostima zapošljavanja, poslodavci imaju poteškoće umjesto poticaja i podrške.